Kako pomoći djeci da se bolje nose sa anksioznošću tokom pandemije

Anksioznost kod djece postaje vrlo rasprostranjen problem koji utiče ne samo na djecu već i cijelu porodicu. Period pandemije korona virusa je sa sobom donio promjenu i neizvjesnost te kao takav predstavlja značajan izvor anksioznosti.

Na koji način roditelji mogu da pomognu i olakšaju djeci da se bolje nose sa anksioznošću koju doživljavaju u ovom periodu?

1. Prepoznajte anksioznost kod djece

Svako ponekad doživljava anksioznost. Djeca znaju biti zabrinuta oko različitih stvari na različitim uzrastima i ta anksioznost je uslovljena nedovoljnim poznavanjem svijeta i kako on funkcioniše. Svako dijete je različito, ali roditelj može da prepozna kad je njegovo dijete napeto. Da li želi da bude više u vašoj blizini nego što je uobičajeno? Da li postavlja mnogo pitanja kroz koja traži potvrdu i sigurnost? Da li se lako rasplače, pretjerano reaguje ili je mrzovoljno? Da li se žali da se ne osjeća dobro: da ima glavobolje ili bolove u stomaku?

2. Obezbjedite vrijeme za razgovor

Važno je djetetu dati do znanja da ste dostupni za razgovor, ali ga ne prisiljavajte na to. Djeci i mladima je lakše da pričaju dok rade neku aktivnost poput crtanja, pravljenja jela ili igranje nekih igara. Izbjegavajte “velike razgovore” pred spavanje, jer je to vrijeme za opuštanje i odlazak na spavanje. A ako se i desi, ohrabrite ih da zapamte o čemu su htjeli da pričaju, tako da o tome možete razgovarati sutradan. Važno je da ih pred spavanje umirite kako bi imali dobar san.

3. Vodite računa da smireno reagujete

Roditelji su takođe anksiozni! Brinemo o različitim stvarima, pogotovo u ovom periodu, kada se pitamo na koje sve načine korona virus može da utiče na svijet ili brinemo za osobe koje volimo. Djeca su dobra u prepoznavanju tuđeg raspoloženja i mogu lako da primjete ako smo napeti prateći naše ponašanje i postupke i na taj način procjenjuju koliko se i sami trebaju brinuti. Čak i ako u sebi osjećate anksioznost, od velike pomoći vašem djetetu će biti to što ćete pokušati da je kontrolišete i na miran način reagujete. Dijete na taj način uči da stvari mogu biti teške ali da su podnošljive.

4.  Budite radoznali i slušajte

Roditelji imaju potrebu da zaštite svoju djecu te iz te potrebe nastoje da ih što brže rasterete teških osjećanja, tako što im govore da ne treba da se brinu, tragaju za rješenjima kako bi se bolje osjećala. Ali ono što je prvo potrebno je da slušamo svoje dijete, da mu postavljamo pitanja i pokažemo zainteresovanost za način na koji ono vidi stvari. Važno je da prihvataimo njihove brige, ljutnju i tugu i damo im do znanja da su njihove misli i osjećanja razumljiva. Važno je da im objasnimo da anksioznost doživljavamo i u tijelu i da je to normalno.

5. Obratite pažnju na dječije razmišljanje i misli

Briga je misao i nije nužno činjenica. Slušajte svoje dijete i pokušajte da razumijete šta ga tačno brine. Šta se po njegovom ili njenom mišljenju loše može desiti? Koliko je moguće da se to desi i šta bi značilo i da se desi? Da li bi bilo od pomoći da se istraže i drugi načini posmatranja stvari, koje mu/joj mogu pomoći da donosi manje anksiozno provocirajućih zaključaka?

6. Kontrolišite stres iz vanjske sredine

Stalna izloženost vijestima i socijalnim mrežama, promjene ustaljene rutine, povećavaju anksioznost kod djece. Obratite pažnju na to šta vaše dijete gleda, čita i sluša. Imajte u vidu da može putem medija čuti vijesti koje su uznemiravajuće. Nastojte da se pridržavate rutine tokom dana (kada je vrijeme obroka, pisanja zadaće, kontakta sa vršnjacima, odlaska na spavanje). Ne stvarajte dodatni pritisak ako vidite da su preplavljeni. Umjesto toga naglašavajte važnost pružanja podrške i brige o sebi.

7. Naglašavajte njihove snage

Anksioznost se kod djece smanjuje ako vjeruju da imaju sposobnosti da se nose sa poteškoćama. Možete im pomoći time što ćete pokazati da vjerujete da oni mogu da se nose sa određenim stvarima. Pomozite im da nađu riješenje za određene probleme, ali im takođe pomozite da skrenu misli sa stvari na koje ne mogu uticati (skretanjem misli i preusmjeravanje na zabavne aktivnosti).

8. Vodite računa o sebi

Ovo su vremena koja su stresna za sve i važno je da brinete o sebi, kako bi brinuli o djeci. Razmislite na koji način sve ove gore pomenute savjete možete primjeniti prvo kod sebe. Ali isto tako razmislite kako možete dobiti podršku od ljudi koji vas okružuju.

Pružanjem podrške jedni drugima, postajemo snažniji i stvaramo uslove za saradnju i zajedničko prevazilaženje date situacije.

Vicky Curry, klinički psiholog

Pripremila: Milijana Niškanović