Roditeljski konflikti i kako zaštititi djecu od njihovog štetnog uticaja

Svim roditeljima se dešavaju konflikti jer su sastavni dio  ljudskih odnosa, pa i ovog. Do konflikata dolazi iz različitih razloga: finansijski problemi, nevjernost i nepovjerenje, različiti pristupi u roditeljstvu, stresne i traumatične situacije u porodici, razvod… Trenutno recimo, zbog širenja korona virusa, mnoge porodice provode dosta vremena zajedno, doživljavajući povećan pritisak usljed neizvjesnosti, uz smanjenu podršku prijatelja i rodbine. U ovakvim okolnostima lako dolazi do svađa između partnera.

Različite stresne situacije ne samo da povećavaju mogućnost konflikata, već nam i otežavaju njihovo uspješno rješavanje. Kad smo pod stresom, smanjen nam je kapacitet da objektivno mislimo te vidimo stvari iz perspektive druge osobe zbog čega često reagujemo nepromišljeno.

Kakav uticaj konflikti imaju na djecu i mlade?

Neki roditelji se mogu naći zaglavljeni u obrascima čestih i intenzivnih konflikata koji štete cijeloj porodici. Roditeljske svađe su posebno uznemirujuće i zbunjujuće djeci i mladima. Djeca se često zauzimaju ulogu arbitra ili se osjećaju odgovornim za njihovo izbijanje. Iako roditelji najmanje žele  da naštete svojoj djeci, važno je imati na umu da njihova izloženost  čestim roditeljskim sukobima koji se ne rješavaju, vremenom ostavljaju negativne posljedice na njihovo psihičko zdravlje te ugrožavaju odnos roditelja i djece. Djeca koja su izložena roditeljskim konfliktima  se bore sa doživljajem lojalnosti i pritiskom da izaberu stranu. Ovaj pritisak mogu da osjećaju i u situacijama u kojima roditelji to  niti traže niti očekuju od njih.

Šta može biti od pomoći?

Zapamtite: kakav god da je u pitanju konflikt, roditelji treba zajedno da zaštite djecu od njega. Posvećenost nastojanju da se dijete zaštiti od njegovog štetnog uticaja je od presudnog  značaja. Ovo može da podrazumijeva i nalaženje novih načina međusobne komunikacije poput obostranog usaglašavanja oko nekih pitanja ili traženja dodatne podrške.

1. Razgovarajte sa partnerom/kom o važnosti zaštite djeteta od vaših svađa te uspostavite dogovor kako ćete reagovati u situacijama koje prijete da dovedu do sukoba, kako biste poštedili djecu. Takođe da bi sukobi imali pozitivan efekat dogovorite se na koji način ćete voditi rasprave, kojih pravila ćete se pridržavati kako ne bi eskalirali. Ukoliko vam ovo ne polazi za rukom potražite stručnu pomoć.

Par praktičnih savjeta koji mogu biti od pomoći kad se konflikt dešava:

• Ukoliko je tenzija visoka, ne voditi rasprave, dok se oboje ne smirite.
• Dogovoriti pravilo pauze, kad primjetite da tenzija tokom razgovora raste i prijeti pojavi međusobnog optuživanja. Kada se povrati smirenost nastaviti razgovor- ne treba dozvoliti da se naprasno prekine nečijim odlaskom.
• Slušati jedno drugo bez prekidanja.
• Prihvatiti osjećanja drugog bez osude.
• Prije nego što se odgovori partneru, provjeriti da li se dobro razumijelo ono što je rekao/la.
• Ne uvoditi u razgovor prošlost, osuđivanje, sarkazam i obezvređivanje- ovo ne vodi konstruktivnom rješavanju problema. Prošlost ne možete izbrisati, jedino što može je postići međusobni dogovor o tom šta se očekuje u sličnim situacijama kada se ponove.

1. Ukoliko se desi da je dijete pristustvovalo svađi ili je primjetilo da ste uznemireni nakon svađe, bitno je prvo da se smirite i onda obavite razgovor sa djetetom. U ovom razgovoru je važno da djetetu objasnite da nije krivo što je došlo do svađe, da mu se izvinite što joj je prisustvovalo, da mu objasnite da se svađa odnosila na nešto što je između vas i partnera i da nije nešto zbog čega treba da se brine. Ako ste u naletu ljutnje rekli nešto ružno supružniku, objasnite mu da ne mislite tako i da ste pretjerali. Ovo je važno kako vaša osjećanja ne bi uticala na osjećanja djeteta prema drugom roditelju. Provjerite da li je dijete zaista shvatilo da nema nikakve veze sa svađom, da nije krivo za nju te da su roditelji ti koji su odgovorni da to riješe.
2. Razmislite o tome šta su okidači vaših jakih reakcija tokom konflikta sa partnerom, a koji vas sprečavaju da racionalno razmišljate u tim situacijama. Oni mogu biti nešto što je očigledno, recimo uznemiravajuća riječ ili slika, ili sjećanje iz vaše prošlosti koje automatski izazivaju intenzivne reakcije. Njihovo prepoznavanje i identifikovanje su prvi korak koji omogućava njihovu kontrolu. Kada ih prepoznate u konverzaciji i interakciji, pokušajte da se distancirate i ne odreagujete, povucite se ako treba iz date situacije dok se ne smirite i nakon toga nastavite razgovor sa partnerom.
3. Probajte redukovati, koliko god ste u mogućnosti stresore. Razmislite na koga u svom okruženju možete da se oslonite i na koji način možete da ih uključite kako bi vam pomogli. Da li neko od njih može da vam pomogne oko djeteta kako biste vi imali više vremena za sebe? Da li imate visoka očekivanja od sebe kada je u pitanju posao ili vaš lični život? Možete li nešto da uradite kako biste smanjili taj pritisak? Potražite podršku bliskih osoba.
4. Vještine prevladavanja stresnih situacija: kako izlazite na kraj sa jakim osjećanjima ili kad ste uznemireni? Da li imate dobre pristupe izlaženja na kraj sa njima?

Vještine prevladavanja stresa se mogu podijeliti na dvije kategorije:

• vještine usmjerene na emocije, su vještine koje se fokusiraju na smanjenje intenziteta preplavljujućih emocija i uključuju aktivnosti poput fizičkih vježbi, slušanje muzike, šetnje, bilo kakve aktivnosti koja može da vam pomogne da se intenzitet emocija smanji,
• vještine usmjerene na rješavanje problema, su vještine koje se odnose na rješavanje poteškoća, npr. organizovanje vremena, postavljanje granica i traženje pomoći od bliskih osoba.

5. Razmislite o  konfliktu koji imate sa partnerom/kom. Koliko je sa jedne strane štetan u ugrožavajući za sve, a koliko zaista možete da riješite njime neke stvari. Razmislite da li su stvari oko kojih se svađate zaista vrijedne i bitne i trenutno uopšte rješive, da li kao takve prevazilaze trenutno vaše mogućnosti. Razmislite da li jedno od rješenja može biti prihvatanje istovremenog prisustva različitih osjećanja i perspektiva za problem oko kojeg postoji sukob. Razmislite da li možete barem na kratko i privremeno da pustite taj konflikt i neslaganje.

Razvod i razdvajanje

Razvod ili razdvajanje su teška situacija za sve u porodici. Iako je odnos prekinut, to ne znači da porodica više ne postoji. Iako roditelji nisu više zajedno, njihova komunikacija i saradnja oko brige o djeci ne prestaje. Koliko god je bol, povrjeđenost i razočarenje prisutno važno je imati na umu da je dobrobit djeteta najvažnija. Ukoliko se ne riješe pitanja brige i komunikacije oko djece, ovo često postaje predmet novih konflikata koji ukoliko se ne riješe imaju negativne posljedice na razvoj djeteta. Zato je važno slijedeće:

1. Interes djeteta je najvažniji. Dijete ima pravo na odnos sa oba roditelja.
2. Važno je da roditelji naprave plan o dijeljenju obaveza oko dijeteta: praćenje školskih obaveza, vrijeme koje će se provoditi sa jednim i drugim roditeljem, način na koji će se provoditi praznici, vikendi.
3. Dogovorite zajednička pravila kojih ćete se oboje pridržavati u vezi vaspitanja djece: vrijeme spavanja, vrijeme slobodnih aktivnosti, učenja. Različita pravila koja postavljaju roditelji zbunjuju djecu i pokazuju nedosljednost brige.
4. Iako tokom i nakon razvoda postoji dosta ljutnje, razočaranosti i ogorčenosti, o ovim osjećanjima treba da se razgovara sa osobama u koje imate povjerenja i od kojih možete dobiti podršku ali ne i sa djecom (prijatelji, psihoterapeut). Djeca takođe u ovakvim situacijama pate i potrebna im je podrška roditelja.
5. Iako je odnos sa bivšim partnerom/kom narušen, nastojte koliko god je moguće da uspostavite i održavate stalnu i konfliktom nezasićenu komunikaciju. Ovakva komunikacija je od najvećeg značaja za vašu djecu.
6. Prilikom vaspitanja djece nastojte da se pridržavate zajednički uspostavljenih pravila i načina reagovanja u slučaju njihovog kršenja. Ovo pokazuje djeci da ste usaglašeni i zajednički posvećeni brizi o njima.
7. Olakšajte djeci odlaske kod bivšeg partnera/ke. Djeca teško podnose promjene i teško im je kad treba da napuste jednu i idu u drugu kuću. Nastojte da ove situacije učinite što manje stresnim. Budite korektni prema partneru/ki, prilikom preuzimanja djeteta pozdravite ga i dajte mu sve neophodne informacije u vezi djeteta. Dozvolite djetetu da ponese igračke. Ukoliko postoje neka neslaganja oko kontakta (npr. roditelj kasni oko preuzimanja) rješite ovaj nesporazum kada dijete nije prisutno.

Pripremila:

Milijana Niškanović

Psiholog/psihoterapeut